Polazna | Sestrinstvo | U EU do grla! | Hrvatski kvalifikacijski okvir – stanje i razvoj

Hrvatski kvalifikacijski okvir – stanje i razvoj

Veličina slova: Decrease font Enlarge font
image HKO - HRVATSKI KVALIFIKACIJSKI OKVIR  

Hrvatska je zemlja bogate povijesti i kulturne baštine s oko 4,5 milijuna stanovnika. Svoju budućnost vidi u suradnji sa svojim susjedima i ravnopravnim odnosom u okviru Europske unije poštujući njena načela slobode i međusobnoga povjerenja.Izgradnja konkurentnoga europskog (pa tako i hrvatskoga) gospodarskog prostora zahtijeva mobilnost (pokretljivost) kompetencija te njihovo jasno prepoznavanje i korištenje na dobrobit djelatnika, poslodavaca i cijele zajednice.

 

 

Cjeloživotno učenje (engl. LLL - Lifelong Learning).
Cjeloživotno učenje označava aktivnosti svih oblika učenja koje se obavljaju tijekom života s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u užem smislu za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Kompetencije (engl. Competences)
Kompetencije označavaju skup znanja, vještina i skup kompetencija u užem smislu.

Znanje (engl. Knowledge)
Znanje označava skup stečenih i povezanih informacija. U HKO-u znanje će se odnositi na teorijsko i činjenično znanje.

Vještine (engl. Skills)
Vještine obuhvaćaju primjenu znanja i upotrebu propisanih načina rada u izvršenju zadaća i rješavanju problema. U HKO-u vještine će se odnositi na kognitivne (logičko, intuitivno i kreativno razmišljanje), psihomotoričke (fizička spretnost te upotreba metoda, instrumenata, alata i materijala) i/ili socijalne vještine.

Kompetencije u užem smislu (engl. Competences)
Kompetencije u užem smislu označavaju postignutu primjenu konkretnih znanja i vještina, u skladu s danim standardima. U HKO-u kompetencije u užem smislu odnosit će se na samostalnost i odgovornost.

Europski kvalifikacijski okvir (engl. EQF - European Qualifications Framework)
Europski kvalifikacijski okvir je instrument uspostave razina kvalifikacija ustrojen tako da djeluje kao sredstvo prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih (ili sektorskih) kvalifikacijskih okvira.

Nacionalni kvalifikacijski okvir (engl. NQF - National Qualifications Framework)
Nacionalni kvalifikacijski okvir je instrument uspostave kvalifikacija stečenih u određenoj zemlji, kojim se daju osnove za jasnoću, pristupanje, prohodnost, stjecanje i kvalitetu kvalifikacija.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. CROQF – Croatian Qualifications Framework).
Hrvatski kvalifikacijski okvir je instrument uspostave kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj kojim se daju osnove za jasnoću, pristupanje, prohodnost, stjecanje i kvalitetu kvalifikacija.

Kvalifikacija (engl. Qualification)
Kvalifikacija je formalni naziv za određeni stupanj (razina i obujam) kompetencija određene osobe koji se dokazuje školskom svjedodžbom ili diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje nadležna ustanova.

Vrsta kvalifikacija (engl. Award-type)
Vrsta kvalifikacija označava skup kvalifikacija neovisno o struci ili sektoru (području rada). Primjer vrste kvalifikacija: prvostupnik.

Naziv kvalifikacije (engl. Named Award)
Naziv kvalifikacije označava vrstu kvalifikacije s točnom naznakom struke ili sektora (područja rada), koju je pojedina osoba stekla. Primjer naziva kvalifikacije je: prvostupnik graditeljstva.

Razine (i podrazine) kvalifikacija (engl. Reference Levels)
Razine (i podrazine) kvalifikacija označavaju složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja.

Mjerljivi pokazatelji razina (engl. Level Indicators/Descriptors)
Mjerljivi pokazatelji razina su opisi rezultata učenja određene razine.

Rezultati učenja (eng. Learning Outcomes)
Rezultati učenja su kompetencije koje je osoba stekla.

ECTS-bod (engl. ECTS Credit, European Credit Transfer and Accumulation System)
Mjerna jedinica za iskazivanje obujma stečenih kompetencija.

Vrsta obrazovnih programa (eng. Study Programme Type)
Vrsta obrazovnih programa je skup obrazovnih programa za stjecanje kvalifikacija određene vrste. Primjer vrste obrazovnoga programa: preddiplomski studij.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je instrument koji će olakšati zapošljivost te osobni razvoj pojedinaca za izgradnju socijalne povezanosti, što je posebno važno za društva u kojima su ekonomske i tehnološke promjene te produljenje životnoga vijeka suvremenog čovjeka, nametnule cjeloživotno učenje kao nužnost obrazovne i gospodarske politike. Značaj HKO-a ogleda se i u kvalitetnijem povezivanju potreba tržišta rada s provođenjem školskih programa te u vrednovanju svih rezultata učenja. Podrazumijevajući da će HKO predstavljati bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnoga učenja, koje čini okosnicu društva temeljenoga na znanju, Hrvatska je već provela ili provodi nekoliko reformi u sustavu obrazovanja te dodatno 2006. godine odlučno krenula u razvoj HKO.

Izrada i razvoj HKO-a zasniva se na hrvatskome nasljeđu, postojećem sustavu obrazovanja u Republici Hrvatskoj, uputama Europskoga kvalifikacijskog okvira te iskustvima drugih napose europskih zemalja u izgradnji njihovih kvalifikacijskih okvira. U srpnju 2007. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Polazne osnove HKO-a, te u rujnu 2007. godine, imenovala Povjerenstvo za izradu HKO-a u koji su uključeni svi socijalni partneri i dionici. Osnovan je i Operativni tim za potporu Povjerenstvu. U ožujku 2008. godine Povjerenstvo je usvojilo Plan aktivnosti za izradu i primjenu HKO-a do 2012. godine, a već nekoliko dana nakon toga Operativni tim je započeo s brojnim aktivnostima. Polaznim osnovama HKO-a predloženo je 8 razina i 4 dodatne podrazine.

Operativni tim trenutačno radi na prepoznavanju svih komponenti kvalifikacija te opisu razina koristeći ishode učenja kao temelj za određivanje razina. U povezivanju razina HKO s razinama Europskoga kvalifikacijskog okvira Operativni tim vodi računa o relevantnosti, jasnoći i lakoći razumijevanja, usporedivosti s drugim sustavima, te svim drugim postupcima koji stvaraju povjerenje. Definiranje i korištenje ishoda učenja te izgradnja jedinstvenoga sustava osiguranja kvalitete su ključni elementi na kojima se provode sve aktivnosti opisivanja i povezivanja razina, kao i cjelovite izgradnje Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i svih kvalifikacija. Uvođenje sustava osiguranja kvalitete u obrazovne institucije kao i ocjenjivanje i samoocjenjivanje pojedinaca, ustanova i institucija razvija se kroz više projekata koji su u potpori Republike Hrvatske i EU.

Kao jedan od važnih ciljeva Polaznim se osnovama HKO-a ističe izgradnja sustava vrednovanja i priznavanja kompetencija stečenih neformalnim i informalnim oblicima učenja. Povjerenstvo za izradu HKO-a i Operativni tim svjesni su složenosti i važnosti ovoga problema te da svrhovito i cjelovito organiziranje cjeloživotnoga učenja podrazumijeva i kvalitetnu izgradnju sustava vrednovanja i priznavanja neformalnoga i informalnoga učenja. Ishodi učenja te jedinstveni i snažni sustav osiguranja kvalitete su ključni elementi na kojima će se zasnivati razvoj sustava vrednovanje i priznavanja neformalnoga i informalnoga učenja unutar HKO-u.

Jedne od važnih aktivnosti Povjerenstva za izradu HKO-a i Operativnoga tima, koje su predviđene krajem 2008. godine te tijekom 2009. i 2010. godine, su ustrojavanje, organiziranje i rad sektorskih vijeća na definiranju detaljnih ishoda učenja za svaku pojedinu kvalifikaciju koje su od interesa za pojedine sektore. Cilj HKO-a je povezati sve kvalifikacije koje se stječu u Republici Hrvatskoj, pa tako i sve kvalifikacije svih sektora u Republici Hrvatskoj.

Pri izradi i razvoju HKO-a jedno od važnih načela je omogućivanje višesmjerne prohodnosti, pazeći na opravdane uvjete pristupanja. U rješavanju i olakšavanju mobilnosti iz različitih obrazovnih podsustava posebno će se paziti na riješavanje problema povezivanjua stručnih i sveučilišnih podsustava te sustava obrazovanja odraslih.
Horizontalna i vertikalna prohodnost između različitih podsustava obrazovanja je omogućena i postojećim zakonima i propisima, ostavljajući odgovarajućim podsustavima da definiraju svoje uvjete pristupanja. No, određena nerazumijevanja i neprilagođenost su prisutni, za koja očekujemo da će biti riješena tijekom izrade i razvoja cjelovitoga HKO-a zajedno s izgradnjom sustava vrednovanja i priznavanja kompetencija stečenih neformalnim i informalnim učenjem.

Zagreb, srpanj, 2008.

Predsjednik Povjerenstva za izradu HKO

Prof. dr. sc. Slobodan Uzelac

Pitanja i odgovori

Što je EKO i koje su njegove prednosti?

EKO je zajednički europski referentni sustav koji će povezivati kvalifikacijske sustave i okvire različitih zemalja. U praksi će djelovati kao prevoditeljski alat koji će kvalifikcije činiti čitljivijima. To će pomoći učenicima i radnicima koji će se željeti kretati između zemalja ili mijenjati zaposlenja ili koji će u svojoj domovini željeti prijeći iz jedne obrazovne ustanove u drugu.

Kome služi EKO?

Korisnici EKO-a će u prvom redu biti tijela ovlaštena za skrb o nacionalnim i/ili sektorskim kvalifikacijskim sustavima i okvirima. Kad se jednom uspostave odnos između nacionalnih kvalifikacijskih sustava i EKO-a, Europski kvalifikacijski okvir će pomagati pojedincima, poslodavcima te pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja da uspoređuju pojedinačne kvalifikacije iz različitih zemalja i sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Koje razine i koje tipove obrazovanja obuhvaća EKO?

Kao instrument za promicanje cjeloživotnog učenja , EKO obuhvaća opće obrazovanje i obrazovanje odraslih, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, kao i visoko obrazovanje. Osam razina pokriva cjelokupni raspon kvalifikacija od onih ostvarenih na kraju obaveznog obrazovanja do onih koje se dodjeljuju na najvišoj razini akademskog i stručnog ili strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Svaka bi se razina u načelu trebala dostići nizom raznih putanja obrazovanja i karijere

Zašto EKO koristi ishode učenja?

EKO koristi 8 kvalifikacijskih razina zasnovanih na ishodima učenja (definiranima pomoću znanja, vještina i kompetencija). EKO se usredotočuje s inputa (trajanje iskustva učenja, tip institucije) na ono što osoba koja ima određenu kvalifikaciju zaista zna i u stanju je učiniti. Pomicanjem središta interesa na ishode učenja EKO:
• podupire snažniju usklađenost između potreba tržišta rada (za znanjem, vještinama i kompetencijama) i pružanja usluga obrazovanja i osposobljavanja,
• olakšava vrednovanje neformalnog i informalnog učenja,
• olakšava prijenos i korištenje kvalifikacija među različitim zemljama i sustavima obrazovanja i osposobljavanja.
EKO također priznaje da su sustavi obrazovanja Europe tako različiti da su usporedbe zasnovane na inputima, kao što je, primjerice, dužina studiranja, neprovedive.

Dodjeljuje li EKO kvalifikacije?

Ne, EKO opisuje razine kvalifikacija pomoću ishoda učenja. Dodjeljivanje kvalifikacija ostat će stvar nacionalnih tijela za kvalifikacije.

Što zemlje moraju učiniti? Koji je rok za primjenu?

EKO je dobrovoljni okvir te stoga ne postoji zakonska obaveza za zemlje. Godina 2010. je preporučeni ciljani datum do kojeg bi zemlje trebale svoje kvalifikacijske sustave povezati s EKO-om, a godina 2012. rok do kojeg bi trebalo osigurati da pojedine svjedodžbe o kvalifikacijama iskazuju povezanost s odgovarajućom razinom EKO-a.

Koja je veza s «Europassom»?

Europass je uveo zbirku dokumenta koji će koristiti pojedinci da bi opisali svoje kvalifikacije i kompetencije. Europass, međutim, ne uspoređuje razine kvalifikacija. U budućnosti bi svi Europass dokumenti, a posebno dopunske isprave trebale iskazivati jasnu vezu s odgovarajućom razinom EKO-a.

Koje je veza s Bolonjskim procesom u visokom obrazovanju?

EKO je u potpunosti kompatibilan s kvalifikacijskim okvirom za visoko obrazovanje osmišljenim i razvijenim u okviru Bolonjskog procesa. Točnije rečeno, deskriptori EKO-a za razine 5-8 odnose se na deskriptore za visoko obrazovanje. Međutim, formulacija deskriptora za razine EKO-a razlikuje se od deskriptora za Bolonjski proces koji su osmišljeni i razvijeni posebno za potrebe visokog obrazovanja jer, kao okvir cjeloživotnog učenja, EKO također obuhvaća i strukovno obrazovanje i osposobljavanje te radni kontekst, uključujući onaj na najvišim razinama.

Izvor sadržaja: Vlada RH

Komentara (0 poslano):

Pošalji komentar comment

Unesite kod sa slike:

 
  • email Email prijatelju
  • print verzija za tisak
Ocjeni članak
5.00
 

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Tagovi