Kuda ide hrvatsko zdravstvo: Plati pa se liječi!

Kuda ide hrvatsko zdravstvo: Plati pa se liječi!  

Izgleda da nam ne gine potpuna privatizacija zdravstva. I dok se drugi, poput SAD-a vraćaju vrijednostima zdravlje za sve i uviđaju činjenicu da zdravstvo ne smije biti profitabilna djelatnost već servis dostupan svima po jednakoj kvaliteti, naši vladari zdravstva trče prema potpunoj privatizaciji zdravstva.

Lijepa je novost uvođenje e-recepata, lijepo je znati da smo kupili mnoštvo skupocjenih dijagnostičkih uređaja, ali ostaje gorak okus u ustima kada se istinki pogleda situacija u hrvatskom zdravstvu. Pored svih ušteda i tehnološkog napretka, prvenstveno se moramo osvrnuti i na realnu situaciju koja vlada u našem zdravstvenom sustavu.

Dostupnost usluga u našem zdravstvenom sustavu još je na niskim granama.  Liste čekanja tek su neznatno smanjene,  i dalje nedovoljno za one koji bolesni čekaju. Uz obvezna davanja iz plaća svh zaposlenih, u sustav se slijeva i novac od dopunskog osiguranja koje donosi jedino oslobađanje od participacije tj. sudjelovanja u troškovima liječenja. Sada, prema najavama, HZZO kani uvesti tzv. dodatno osiguranje prema uzoru na privatne osiguravajuće kuće. Uz obvezna davanja moći će se platiti dodatna polica koja će navodno jamčiti brže i kvalitetnije usluge.

Na najnoviju vijest iz HZZO reagrali su mnogi relevantni sugovornici i u odličnom prilogu Hrvatske uživo HRT-a od 24. ovog mjeseca, i to redom Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske (SSZSSH), dr. Rajko Ostojić, liječnik s KBC-a, saborski zastupnik SDP-a i nekadašnji pomoćnik ministra zdravstva iz koalicijske vlade, kao i Mario Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP). 

Prilog izvrsno prikazuje svu ispraznost reforme zdravstva ministra Milinovića koja jedino ima financijski aspekt jer nakon što je od polica dopunskog zdravstvenog osiguranja koje danas koristi 2,1 milijun građana osigurao redoviti mjesečni prihod od oko 166,6 milijuna kuna, sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) priprema teren za novi izvor prihoda od dodatnog zdravstvenog osiguranja koje će uplaćivati svi koji žele bolji tretman u bolnicama i kraće čekanje na pretrage.

Podjela zdravstva na bogate i siromašne

Nakon što je država nabavila skupocjene medicinske uređaje milijunske vrijednosti i njima opremila državne bolnice, nova tržišna orijentacija HZZO-a jako je loše primljena od strane javnosti, posebno od strane pacijenata.

Ogorčeni su pacijenti koji upozoravaju da se ovime gubi svaki trag solidarnosti u sustavu zdravstva.

- Sirotinja će ostati na osnovnom i dopunskom osiguranju i dobivati sve manje, a oni koji imaju novca imat će najelitniji tretman. To je podjela zdravstva na jedno za bogate i drugo za siromašne, gdje o jednakoj kvaliteti liječenja za sve osiguranike više nema ni govora - ocjenio je za Novi list Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP).

Drlje je za HRT iznio nekoliko osobnih iskustava vezanih uz sadašnje stanje u zdravstvu, od toga da je naručen u 1. mjesecu za ultrazvuk za 9. mjesec pa sve do drugih problema s pregledima u hrvatskim bolnicama.

Za koga su kupljeni skupocjeni medicinski uređaji?

- Pitamo se za koga su kupljene silne magnetske rezonance da bi se sada ugovaralo dodatno osiguranje s privatnicima?! Trebalo je umjesto toga otvoriti čekaonice u javnim ustanovama i poslijepodne, i platiti liječnike u drugoj smjeni, pa nam silna oprema ne bi skupljala prašinu - izjavila je za Novi list Spomenka Avberšek, predsjednica SSZSSH.

Danas, s dovoljno odmaka s pravom se postavlja pitanje kome i za koga su kupljeni ti skupocjeni medicinski uređaji milijunske vrijednosti ako sad znamo da je izvjesno kako će HZZO dio zdravstvenih usluga iz dodatnog zdravstvenog osiguranja ugovarati i sa zdravstvenim ustanovama s kojima nema ugovor o osnovnom zdravstvenom osiguranju, odnosno s privatnim poliklinikama i bolnicama.

Konkurencija se digla na noge

Konkurencija se digla na noge te najavila kako će tražiti ocjenu ustavnosti zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju koji će omogućiti HZZO da im bude konkurent jer će, tvrde, HZZO biti u povoljnijem položaju u odnosu na druge na tržištu, posebice iz razloga što svi drugi moraju zadovoljiti cijeli niz uvjeta, od dozvole Hanfe, odobrenje resornog ministarstva, odgovarajući temeljni kapital i pokriće koje moraju planirati godinama unaprijed.

Discipliniranje građana na leđima medicinskih sestara

Svima je bilo jasno da uvođenje participacije tj. sudjelovanja u troškovima liječenja neće pomoći zdravstvenom sustavu Hrvatske te da je samo riječ o jednoj vrsti discipliniranja građana koji su prema mišljenju odgovornih koristili previše ili nepotrebno usluge u sustavu zdravstvene zaštite.

Međutim, žalosti činjenica du tim potezom uvođenja naplate participanje, medicinske sestre iz ambulanti obiteljske medicine učinjene "blagajnicama" te da su iste uz sve medicinske zahvate i administrativne poslove u ambulantama morale još i raditi sa novcima od naplaćenih participacija.

>> Medicinske sestre: Ne želimo biti blagajnice! (11.01.2009.)

Iako su se Hrvatski nacionalni savez sestrinstva i neke druge udruge protivile pretvaranju sestara u blagajnice, svoj naum ministar Milinović je proveo uz obrazloženje da samo manji broj građana neće uzeti dopunsko te da će potreba naplate participacije biti svedena na minimum. Zaboravio je nadležni ministar da je svejedno je li riječ o stotinama ili tisućama kuna kada svi znamo da je novac "najprljaviji" i ono najvažnije da medicinske sestre nisu nikada bile blagajnice niti im je u djelokrugu da obavljaju poslove platnog prometa naplaćivanja usluga. Ali za ministra kojem su financije na prvom mjestu to nije bilo bitno te je u svom naumu i uspio.

Plati pa se liječi!

Danas, nakon što je iskoristio maksimum izvlačenja novca od građana putem participacija na leđima medicinskih sestara i naplate polica dopunskog osiguranja, krenuo je i u dodatno osiguravanje financijskih sredstava za zdravstvo i to uvođenjem usluga dodatnog osiguranja u ponudi HZZO-a.

Što će to značiti za pacijente koji će takvu politiku morati očito plaćati iz vlastitog džepa, nije teško pogoditi, a izreka "Plati pa se liječi" možda ponajbolje opisuje nadolazeće promjene jer se u potpunosti gubi pravo na jednaku kvalitetu liječenja za sve osiguranike.